Epidemija stresa

Stres se već godinama smatra „zlom stoljeća“. Uzrok nastanka mnogih teških bolesti, stres, za sve nas predstavlja zdravstvenu prijetnju; kod nekih može izazvati profesionalnu iscrpljenost, dok kod drugih stvarnu depresiju.

Svi smo manje ili više pod stresom. Svatko je od nas doživio stres kao neugodan osjećaj zbog toga što se manifestira kao nervoza, iritacija, ljutnja ili obeshrabrenost

No, zapravo, na biološkom planu, stres ima potpuno drugačije značenje. To je odgovor organizma u obliku prilagodbe na neugodne svakodnevne situacije s kojima se susrećemo.

Hormoni stresa

U svakoj potencijalno opasnoj situaciji (faza alarma), organizam se „priprema za borbu“. Izlučuje adrenalin i kortizol kako bi mobilizirao izvore energije potrebne za „bijeg“ i eventualnu „borbu“.

Slika 1. Molekula kortizola

U slučaju dugotrajnog stresa (faza otpora), razina kortizola raste i on se nakuplja u tijelu, a serotonin i dopamin se izlučuju u značajnim količinama, no zatim se brzo potroše. Ovakva hiperkortizolemija može izazvati probleme s imuno sustavom, regulacijom metabolizma šećera i masti, promjenama u spavanju i raspoloženju, pa čak i promjenama u moždanim stanicama – neuronima.

Kako bismo bolje upravljali stresom, prvenstveno je važno razumjeti njegove mehanizme i znati kako je to fiziološka reakcija na neprijateljsko okruženje. Stres pokreće hormone, neurotransmitere i minerale poput magnezija koje pronalazimo u hrani.

Suočavanje sa stresom

Da bismo simptome stresa sveli na minimum, a u konačnici ih i u potpunosti  iskorijenili, važno ih je rješavati iz temelja.

Akutnom stresu pristupit ćemo primjenom „malih tajni“ za istinsko obnavljanje energije kao što su opuštanje, razgovor s bližnjima, vježbanje i pravilna ishrana.

Slika 2. Opuštanje

No što kada se suočavamo s kroničnim stresom koji nas ometa u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i koji nam ne dopušta uživanje i odmor? Mogu li nam tvari dostupne u prirodi pomoći i olakšati borbu?

Rezultati današnjih istraživanja ukazuju na povezanost upale i mikrobioma na mozak što nam omogućuje primjenu novih biljnih terapeutskih rješenja koja imaju za cilja smanjiti rastuću primjenu psihotropnih lijekova.

Biljke pobjednice nad stresom

Najpoznatija biljka stresa, koja je u zadnje vrijeme sve više u fokusu javnosti i sjeda na mjesto koje joj po zaslugama i pripada jest rodiola ili ružičasti žednjak, tzv. „zlatni korijen“.

Kao glavna adaptogena biljka pomaže organizmu da lakše podnese stres i pritom povišenu koncentraciju hormona stresa – kortizola.

Tradicionalno se koristi kod osjećaja umora, nervoze i smetenosti te za kvalitetniji san, povećanje koncentracije i pamćenja te generalno za poboljšanje fokusa i motivacije.

Ključ je u očuvanju integriteta svježe biljke

Ukoliko je osjećaj tjeskobe prisutan duže vremena, preporuka je rodiolu kombinirati sa šafranom, pravim borcem protiv depresije. Ekskluzivnim patentom laboratorija Phytoprevent – liksivijacijom alkoholom, znanstvenici su doskočili očuvanju integriteta svježe biljke, uz postignutu maksimalnu koncentraciju svih djelatnih tvari, a kao rezultat su dobiveni ekstrakti maksimalne bioraspoloživosti i bržeg djelovanja.

Kombinacija biljaka rodiola i šafran u proizvodu Melioran prvi je odabir koji se tradicionalno koristi kod blage do umjerene depresije kod odraslih.

Phytostandard Glog-Pasiflora dodatak je prehrani koji sadrži ekstrakte cvjetnih izdanaka bijelog i crvenog gloga i nadzemnog dijela pasiflore.

Glog povećava protok krvi kroz srce te djeluje smirujuće na živčani sustav. Indiciran je za ublažavanje posljedica srčane slabosti (aritmije, tahikardije, hipertenzije), za nervozu i loš san. U modernoj primjeni koristi se suhi ekstrakt biljke, standardiziran na udio flavonoida, te se često kombinira s drugim antistresnim biljkama poput matičnjaka ili pasiflore.

Slika 3. Mir je u prirodi

Pasiflora djeluje sedativno, anksiolitički, spazmolitički. U modernoj primjeni indicirana je za nesanicu, tahikardije psihogenog uzroka, anksioznost i stres. Phytostandard Glog-Pasiflora preporučuje se uzimati kod pojačanog stresa, nervoze, anksioznosti i nesanice.

Magnezij – oružje protiv stresa

Svako stresno stanje uzrokuje povećano lučenje kortizola i adrenalina čime dolazi do kontrakcije mišića, grčeva i emocionalne preosjetljivosti, a u našem organizmu javlja se manjak magnezija – oružja protiv stresa.

Za nadomjestak magnezija pobrinula se tvrtka Pileje koja je razvila Formag – dodatak prehrani koji sadrži magnezij u obliku Hypro-ri®mag patentirane molekule s aminokompleksom hidrolizata proteina riže koja osigurava magnezij visoke bioraspoloživosti, visoke resorpcije u organizmu i bolje međustanično skladištenje.

Slika 4. Magnezij – borac protiv stresa

Formag se preporučuje u slučaju produljenog manjka magnezija (nedostatak energije, poremećaji spavanja, osjetljivost na stres).

Borba protiv stresa nije jednostavna, no ako joj pristupimo na ispravan način može predstavljati i svojevrstan izazov. Biljni preparati olakšat će nam put i pružiti trenutno olakšanje, no stresne situacije svedite na minimum i uživajte u danima odmora.

Za sve dodatne informacije te savjetovanja kontaktirajte nas u Ro.Ra. Natura savjetovalištu putem web stranice www.roranatura.hr ili na našoj FB stranici „Um Tijelo Zdravlje ”.

Proizvode možete pronaći na našem web shopu www.pileje.hr

Napisala: Lovorka Huljev, mag.nutr., fitoaromaterapeut, Ro.Ra.Natura

Slike preuzete s www.canva.com